Istraživanje

Objavljeno 09. 10. 2013. | Piše: Hrvoje Hafner

Kako crowdfunding ugrožava bankarsku industriju?

Mladi ljudi se više neće okretati bankama tražeći njihove usluge. Oni su rođeni u tehnološkoj eri i preferiraju nova rješenja za obične zadatke.

Nedavno objavljena studija pod nazivom “BBVA Research, US Economic Outlook 2Q-2013”, temeljena na podacima iz Sjedinjenih američkih država, promatra nove disruptivne tehnologije koje su postale novi buzzword, a koje mijenjaju interakciju između banaka i njihovih klijenata. Crowdfunding je jedna o njih.

Crowdfunding temeljen na zajmovima i vlasničkim udjelima disruptivna je tehnologija za bankarsku industriju koja bi mogla istisnuti banke kao primarni izvor financiranja osobnih zajmova i mala poduzeća.”

BBVA Research, US Economic Outlook 2Q-2013

Banke vs. Crowdfunding

Crowdfunding je jednostavan. Cijena i uvjeti korištenja pristupačni su svakome bez potrebe za kompliciranom procedurom. Nema posebne provjere vaše kreditne sposobnosti i nema crne liste Hrvatskog registra obaveza po kreditu (HROK). S druge strane, banke imaju duge, sitnim slovima ispisane ugovore, dizajnirane prvenstveno da ih ne čitate, a kamoli razumijete, pa za posljedicu imamo krizu kredita u švicarcima.

Tajna crowdfundinga je u dopiranju donjeg segmenta tržišta

Banke znaju koja je njihova niša i ne bave se tim segmentom jer im nije profitabilan. Crowdfunding, s druge strane, služi upravo tim segmentima s relativnim uspjehom. Izvještaj prikazuje primjer Kive koja omogućuje pristup zajmovima i bori se sa siromaštvom. Skoro milijun ljudi dalo je preko 4.5 milijuna dolara vrijednih zajmova onima kojima je trebao novac za jednostavne poslove.

Pored neprofitnog sektora, crowdfunding pokriva i potrebe malih poduzeća. Umjesto da traže zajmove banaka, poduzetnici se sve više okreću online platformama gdje sasvim otvoreno promoviraju svoje ideje i ono čime se bave: “Ovo je što radimo, ovo je što trebamo i tražimo tvoju pomoć. Hoćeš li nam se pridružiti?” Suprotno od banaka, pokretači kampanja povezuju se s onima koji ih financijski podržavaju i grade zajednicu oko svojih proizvoda ili usluga.

Crowdfunding platforme su u mogućnosti poslužiti i taj segment tržišta s obzirom na drugačiji pristup upravljanju rizika. Umjesto u jednoj financijskoj instituciji, rizik je razrijeđen i disperziran među većom grupom ljudi, koja ima veću toleranciju na rizik zbog jako malog uloga.

Kuda ide crowdfunding?

Banke su svjesne da crowdfunding još nije toliko rasprostranjen, ali pitanje je kada će eksplodirati. Zanimljivo je bilo vidjeti predstavnike domaće financijske industrije (RBA, ZaBa, HUB, Crosig) prije nekoliko tjedana na Weekend Media Festivalu, panelu koji je posvećen “Financijskoj industriji u novom tehnološkom okruženju“. Nakon što je Tonći Korunić iz InterCapitala govorio o crowdfundingu, činilo se kao da nitko od panelista nije imao pojma o čemu govori. A upravo spomenuta studija govori kako bi “Crowdfunding platforme mogle u budućnosti postati primarni izvor financijskih usluga za mlađe generacije.

Crowdfunding platforme trenutno poslužuju donji segment tržišta, ali polako dopiru do viših segmenata i banke će morati nešto učiniti da zadrže svoje korisnike. S druge strane, usluge i produkti koje će crowdfunding plaforme nuditi, postajat će sve kompleksnije što će kanibalizirati njihovu veliku prednost – jednostavnost.

S druge strane, BBVA studija primjećuje kako bi prekomjerna regulacija ovog tržišta u ranoj fazi mogla naštetiti ovakvim poslovnim modelima. A upravo je Europska komisija započela konzultacije po pitanju regulacije crowdfundinga.

Tagovi: ,


O autoru

Stručnjak za servisne platforme, mikroplaćanja i mobilnu telefoniju. U slobodno vrijeme istražuje i piše o grupnom financiranju (crowdfunding) na ovom blogu. Do sada svojim savjetima pomogao desecima kampanja u kojima je prikupljeno preko milijun kuna.



Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to Top ↑