Legislativa

Objavljeno 11. 10. 2013. | Piše: Hrvoje Hafner

Kako je crowdfunding reguliran u Hrvatskoj?

Ponukan iščekivanjima regulacije crowdfundinga u Americi, posebno JOBS Act, o čemu sam već pisao, postavilo se pitanje je li i kako crowdfunding reguliran u Hrvatskoj?

Odlučio sam poslati upit u Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (HANFA) o njihovim saznanjima i namjerama reguliranja crowdfundinga u Hrvatskoj budući da je u njihovoj nadležnosti nadzor financijskog tržišta, ali i nadzor svih pravnih ili fizičkih osoba koje se bave pružanjem financijskih usluga te savjetovanjem na financijskom tržištu.

Prema saznanjima Agencije, Crowdfunding nije eksplicitno reguliran u propisima Republike Hrvatske, a niti u regulativi Europske unije. Međutim, navode kako je materija crowdfundinga implicitno regulirana putem odredbi Zakona o tržištu kapitala, posebno u dijelu ponude vrijednosnih papira javnosti što i je glavna značajka crowdfundinga. Iz tog zakona proizlaze obaveze za izdavatelje vrijednosnih papira (u crowdfunding slučaju pokretača kampanje) neovisno je li uvršten na burzi, a odnose se na poprilično kompliciranu proceduru. No, ta procedura za javnu ponudu ne pokriva transakcije vezane uz poslovne udjele u d.o.o. odnosno j.d.o.o. već samo dionička društva (d.d.).

Prema saznanjima Agencije, Crowdfunding nije eksplicitno reguliran u propisima Republike Hrvatske, a niti u regulativi Europske unije

Nedavno je Luka Abrus iz Pet Minuta na svom blogu istaknuo neke razlike u tipovima trgovačkih društava u Americi iz čega se može zaključiti kako je ta razlika još i veća ako ih pokušamo usporediti sa ovima u Hrvatskoj.

Možemo li onda crowdfundati d.o.o.?

Teoretski je moguće, ali u praksi bi moglo biti prilično skupo i komplicirano za provedbu. U Poslovnom dnevniku naletio sam na članak u kojem Dalibor Čvek priča o svojem iskustvu o grupnom financiranju poduzeća u kojem kaže: “Hrvatsko zakonodavstvo ne preferira ovakav način ulaganja i suvlasnicima nameće niz obveza i ograničenja.

Pojašnjava kako je u Hrvatskoj bitno znati s kim ste suvlasnik d.o.o.-a, jer ako to društvo ostane dužno državi, to sve suvlasnike, pa i vas, sprečava da osnujete neko novo, vlastito i potpuno nepovezano društvo. Nadalje, inzistira se da svi članovi društva moraju biti prisutni kod promjene društvenog ugovora, a proces prijenosa udjela skup je i spor.Za i najmanju promjenu udjela morate platiti 600-700 kuna sudskih troškova i od 5000 kuna na više za javno-bilježničke usluge, a k tome to traje dugo.” Naglašava Čvek.

Hoće li crowdfunding ipak biti reguliran?

Kako navodi HANFA u svom odgovoru “Crowdfunding je izvor financiranja koji je u razvoju (“emerging funding source”), pa je tako moguće da će u budućnosti biti predmetom regulacije.” Za očekivati je da će se regulacija dogoditi, pogotovo jer su upravo u tijeku javne konzultacije na razini Europske unije, a čiji je cilj pronaći optimalno pravno okruženje za razvoj crowdfundinga na nacionalnoj i EU razini koje će osigurati odgovarajuću zaštitu investitorima.

Tagovi: , , ,


O autoru

Stručnjak za servisne platforme, mikroplaćanja i mobilnu telefoniju. U slobodno vrijeme istražuje i piše o grupnom financiranju (crowdfunding) na ovom blogu. Do sada svojim savjetima pomogao desecima kampanja u kojima je prikupljeno preko milijun kuna.



8 Komentara za Kako je crowdfunding reguliran u Hrvatskoj?

  1. lollipop napisao:

    Znači, ako si npr. startup, ne možeš na svoju firmu primiti te uplate jer su donatori automatski vlasnici? Ako mi 100 ljudi uplati po 10 dolara, ja svim tim ljudima moram dati vlasništvo? Dakle, oni ne mogu biti dobročinitelji koji će dobiti zahvalu ili majicu nego automatski postaju vlasnici koji moraju dobiti recipročan udio u firmi?

    A ako sam fizička osoba, onda mogu primati donacije i raditi s njima što hoću? Jer, u tom slučaju kampanja ne mora službeno ići na firmu, nego na fizičku osobu koja onda novce može uložiti u svoju firmu. Ili tako nekako?

    Jesam ja to dobro polovila? Izgleda da sam fulala smisao cijelog crowdsourc/fundinga, nisam imala pojma da sve to treba pravno regulirati! (mislim, normalno da treba nekako, ali nisam znala da treba ovako!) Ja sam mislila da je to na ‘humanitarnoj’ razini. A ako netko želi baš investirati, taj će ti se valjda javiti drugim putem pa ćete njegovu investiciju propisno zakonski zabilježiti u vlasništvo firme?

  2. Hrvoje Hafner napisao:

    Prvo treba razlučiti crowdfunding kampanje (a samim time i platforme) odnosno njihovu namjenu. Postoje 4 osnovna tipa: Donation, Reward, Lending i Equity.
    Kickstarter i Indiegogo spadaju u mix prve dvije kategorije. Pokretači kampanja ali i sami donatori/financijaši na njima prihvaćaju uvjete koji su propisani od strane platforme i sukladno njima imaju obaveze i očekivanja. Obično, ako se radi o proizvodima i uslugama koje pokretači kampanje nude za uplate, reward crowdfunding platforme ne preuzimaju nikakvu odgovornost za realizaciju projekata i nakon završetka kampanje oni samo isplaćuju prikupljeni novac pokretaču kampanje i priča je gotova.
    Međutim, kod equity crowdfundinga (za koji sam i kontaktirao Hanfu) pokretač ne nudi proizvod ili uslugu za svoju uplatu već vlasnički odnosno poslovni udjel. U tom slučaju, uplatitelj očekuje povećanje vrijednosti udjela i na taj način ostvariti zaradu odnosno korist. E, a taj cijeli proces raspodjele vlasništva i uplate kapitala u tvrtku facilitira equity crowdfunding platforma. Taj proces trebao bi biti u skladu sa trenutno važećim zakonima.
    Jel malo jasnije?

  3. lollipop napisao:

    Super, puno hvala na odgovoru, sada mi je puno jasnije! :))
    Naime, nisam znala za podjelu i postojanje Lending i Equity platformi.
    Korisne informacije u svakom slučaju! 🙂

  4. Investor napisao:

    Pozdrav,

    Najveci problem su equity platforme, jer investitori dobivaju dionice ili obligacije od projekta u kojeg su ulozili.
    Neke platforme nude partnerstvo sa tvrtkama a neke ne nude.
    Npr. Ja sam investitor u europskoj najvecoj equity platformi koja ima preko 100000 investitora iz cijelog svijeta i ogromno projekata.

    Dionice od tih projekata su razprodane u roku 20 minuta max. 😉
    Investitor nije vlasnik tvrtke u koju je uloziju ali u nekom investicijskom terminu npr. 2 godine, dobiva u obliku mjesecnih dividenda svoj doprinos. Dividende su naravno visoke, jer riziko je visok. Dobiva se od 10-23% NA MJESEC. Sto je stvarno odlicno!
    Nadam se, da ce slovenska i hrvatska vlada konacno vidjeti, da crowdfunding moze pomoci svima. Svejedno da li je to donacijska ili investicijska platforma..
    Presporo se sve dogadja ali vjerovatno sa razlogom….
    Ovdje mozete pogledati primjer equity platforme http://wheretoinvestonline.com
    Zelim vam puno uspjeha…

  5. Borislav Škarda napisao:

    Pozdrav,

    mislim da imam ideju kako bi unutar ZTD-a (zakona o trgovačkim društvima), crowfunding mogao funkcionirati u RH) temeljem tzv tajnog društva. Iako mu je naziv pomalo “sumnjiv” tajno društvo je jedno od mogućnosti crowfdundinga u RH.

  6. Pingback: Prva sveobuhvatna analiza crowdfunding tržišta u Europi - uključujući i Hrvatsku - Crowdfunding.hr

  7. Pingback: Na crowdfunding tribini domaći pokretači ispričali svoja iskustva - Crowdfunding.hr

  8. Pingback: Crowdfunding.hr | Blog za financiranje vaših ideja

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to Top ↑